Saša Vuković
Diplomski studij povijesti
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
sasa.vukovic1996@gmail.com
Оригинални научни рад
DOI: 10.5281/zenodo.4926105
primljeno: 26.09.2020.
prihvaćeno: 20.10.2020.
Apstrakt: U ovom se članku autor bavi nastankom i razvojem teorije o slavenskom podrijetlu svetog Jeronima tijekom razvijenog i kasnog srednjeg vijeka na jadranskom prostoru. Nakon kratkoga uvodnoga prikaza Jeronimovog života, rasprave o podrijetlu svetog Jeronima stavljaju se u kontekst problematičnog položaja glagoljice i slavenske liturgije unutar srednjovjekovne Katoličke Crkve. U tom, prvom, dijelu članka, ambivalentan odnos latinske hijerarhije spram svetih Ćirila i Metoda, kao najvjerojatnijih izumitelja glagoljice, prikazuje se kao povod razvoju tzv. jeronimovskog mita na hrvatskom prostoru, s papinskim dopuštenjem liturgijskog glagoljanja 1248. godine kao vrhuncem. Drugi je dio članka posvećen sukobima hrvatskih i talijanskih humanista oko Jeronimove ličnosti, tumačene kao arhetipa humanističkog mislioca. Sudionici rasprava sa svojim osnovnim tezama ukratko su predstavljeni i podijeljeni na dvije temeljne struje – istarsku i dalmatinsku, ugrubo podudarne sa svojom pripadnošću talijanskom, odnosno hrvatskom etniku. Konačno, pruža se i osvrt na začetke proto-nacionalne uporabe Jeronimove ličnosti kao identitetskog simbola i njegovo pretvaranje u nacionalnog sveca-zaštitnika.
Ključne riječi: sveti Jeronim, glagoljaštvo, humanizam, Stridon, Dalmacija, Istra, jeronimovski mit, Marko Marulić, Pier Paolo Vergerio, Flavio Biondo
Библиографија:
Jeronim. De viris illustribus. Preveo Thomas P. Halton. Washington: The Catholic University of America Press, 1999.
Marulić, Marko. „Životopis svetog Jeronima prezbitera koji je sastavio Marko Marulić, uz dodatak čudesa koja o njemu pripovjeda Ćiril, biskup nazaretski, prikazanih u sažetijem obliku.“ U: Latinska manja djela II. Urednik Vedran Gligo i drugi. 40-121. Split: Književni krug, 2011.
Pribojević, Vinko. O podrijetlu i slavi Slavena. Preveli Veljko Gortan i Pavao Knezović. Zagreb: Golden marketing – Narodne novine, 1997.
Vergerio, Pier Paolo. „Sermones Decem pro Sancto Hieronymo“. U: Pierpaolo Vergerio the Elder and Saint Jerome: An Edition and Translation of Sermones pro Sancto Hieronymo, ur. John M. McManamon. 135-255. Tempe: Arizona Center for Medieval and Renaissance Studies, 1999.
Voraigne, Jacobus de. The Golden Legend. Readings on the Saints. Preveo William Granger Ryan. New Jersey: Princeton University Press, 2012.
Badurina Stipčević, Vesna. „Legenda o svetom Jeronimu u hrvatskoglagoljskom Petrisovu zborniku“. Radovi: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 47/1 (2016): 337-350.
Bratulić, Josip. „Glagoljaštvo i glagolizam u crkvenom i društvenom životu Hrvata i Slovenaca“. Kolo 3-4 (2009): 153-166.
Fine, John V. A. „The Slavic Saint Jerome“. Harvard Ukrainian Studies 22 (1998): 101-113.
Gračanin, Hrvoje, Marko Petrak. „The Notion of the Methodii Doctrina in the Context of the Church Synod of Split (AD 925)“. U: Vizantiskata misionerska dejnost i evropskoto nasledstvo. Zbornik na trudovi od Četvrtiot megjunaroden simpozium “Denovi na Justinijan I”, Skopje, 11-12 noembri, 2016. g. / The Byzantine Missionary Activity and Its Legacy in Europe. Proceedings of the 4th International Symposium “Days of Justinian I”, Skopje, 11-12 November, 2016. Urednik Mitko B. Panov. 28-42. Skoplje: Univerzitet „Evro-Balkan“, 2017.
Grubišić, Vinko. „Sveti Jeronim prema Deset govora Petra Pavla Vergerija i Instituciji Marka Marulića“. Colloquia Maruliana 16 (2007): 107-117.
Grubišić, Vinko. „Trojica humanista o rodnom mjestu svetog Jeronima: Flavio Biondo, Marko Marulić i Jose de Espinoza de Sigüenza“. Colloquia Maruliana 17 (2008): 287-297.
Ivić, Ines. „Jerome Comes Home: The Cult of Saint Jerome in Late Medieval Dalmatia“. Hungarian Historical Review 5/3 (2016): 1-27.
Knezović, Pavao. „Sv. Jeronim u hrvatskom latinitetu renesanse“. Kroatologija 6/1-2 (2015): 1-26.
Kraft Soić, Vanda. „Otpis Inocenta IV. senjskom biskupu (1248.) pod patronatom svetog Jeronima I./Senjski privilegij iz godine 1248.“ Croatica Christiana periodica 40/77 (2016): 1-23.
Kraft Soić, Vanda. „Otpis Inocenta IV. senjskom biskupu (1248.) pod patronatom svetog Jeronima II./Povijesni usud glagoljice i začetci jeronimske tradicije“. Croatica Christiana periodica 40/78 (2016): 17-37.
McManamon, John M. „Pier Paolo Vergerio (The Elder) and the Beginnings of the Humanist Cult of Jerome“. The Catholic Historical Review 71/3 (1985): 353-371.
Novaković, Darko. „Novi Marulić: Vita Divi Hieronymi“. Colloquia Maruliana 3 (1994): 5-24.
Pabel, Hilmar M. „Reading Jerome in the Renaissance: Erasmus’ Reception of the Adversus Jovinianum“. Renaissance Quarterly 55/2 (2002): 470-497.
Suić, Mate. „Hijeronim Stridonjanin – građanin Tarsatike“. Rad JAZU 25 (1986): 213-274.
Špoljarić, Luka. „Venecijanski skjavoni i povijesno-liturgijska knjižica u čast sv. Jeronima Ilira iz 1498. godine“. Colloquia Maruliana 27 (2018): 43-71.
Štefanić, Vjekoslav. „Tisuću i sto godina od moravske misije“. Slovo: časopis Staroslavenskog instituta u Zagrebu 13 (1963): 5-42.
Verkholanstev, Julia. „St. Jerome, Apostle to the Slavs, and the Roman Slavonic Rite“. Speculum 87 (2012): 37-61.
Verkholanstev, Julia. The Slavic Letters of St. Jerome. The History of the Legend and Its Legacy or How the Translator of the Vulgate Became an Apostle of the Slavs. DeKalb: Northern Illinois University Press, 2014.
Zlatar, Andrea. „Marulićev polemički spis In eos qui beatum Hieronymum Italum esse contendunt“. Dani Hvarskoga kazališta: Građa i rasprave o hrvatskoj književnosti i kazalištu 15 (1989): 212-220.
SR 
EN