Amina Abaspahić
Odsjek za historiju
Filozofski fakultet, Univerzitet u Sarajevu
amina.abaspahic@gmail.com
Оригинални научни рад
DOI: 10.5281/zenodo.4926084
primljeno: 30.11.2020.
prihvaćeno: 25.12.2020.
Apstrakt: Povijest Bosne u drugoj polovini 13. stoljeća i dalje je pod velom tajni zbog manjka izvora koji o njoj kazuju. Mnogi povjesničari su ovaj period srednjovjekovne bosanske države smatrali najtužnijim periodom jer je, po njihovom mišljenju, Bosna tada izgubila samostalnost koju je, kako tvrde, vratila tek po dolasku dinastije Kotromanića na scenu. U ovom radu ćemo nastojati sistematično i studiozno obraditi vladavinu bana Prijezde, najprije njegov prvi spomen 1233. godine, u pismu pape Grgura IX, a zatim i period u kome se smatra da je došao na vlast, nakon smrti bana Mateja Ninoslava. Dotaći ćemo se i teme nasljednika bana Prijezde, odnosno onoga što se desilo neposredno nakon 1287. godine, kada imamo posljednji pomen bana Prijezde u povijesnim zapisima.
Ključne riječi: Ban Matej Ninoslav, ban Prijezda, srednjovjekovna Bosna, Ugarska, Grgur IX, Bela IV.
Библиографија:
Ančić, Mladen. Putanja klatna: Ugarsko-hrvatsko kraljevstvo i Bosna u XIV. stoljeću. Zadar-Mostar: Zavod za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru, 1997.
Anđelić, Pavao. Studije o teritorijalno poliitčkoj organizaciji srednjovjekovne Bosne, Sarajevo: Svjetlost, 1982.
Babić, Anto. Iz istorije srednjovjekovne Bosne, Sarajevo: Svjetlost, 1972.
Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae, V. Diplomata annorum 1256-1272. continens. Priredio Tadija Smičiklas. Zagrabiae: Ex officina societatis typographicae, 1907.
Ћирковић, Сима. Историја средњовековне босанске државе, Београд, 1964.
Ћоровић, Владимир. Хисторија Босне. Београд: Српска краљевска академија, 1940.
Динић, Михајло. Државни сабор средњовековне Босне. Београд: Српска академија наука,
1955.
Grupa autora. Povijest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do godine 1463, I. Sarajevo: Hrvatsko kulturno društvo Napredak, 1942.
Исаиловић, Невен. „Повеља бана Пријезде I којом додељује жупу Земуник својој ћерки и зету, сину бана Стјепана III Бабонића“. Грађа о прошлости Босне 5 (2012): 9-25.
Karbić, Damir. „Šubići Bribirski do gubitka nasljedne banske časti (1322.)“. Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 22 (2004): 1-26.
Kerkez, Hrvoje. „Između dva kralja: plemićki rod Babonića u vrijeme promjene na ugarsko-hrvatskom prestolju, od 1290. do 1309. godine“. Hrvatska misao 4 (2007): 61-87.
Kerkez, Hrvoje. „Hinc transit fluvium Vrbaz: Kada i kako je slavonski plemićki rod Babonića došao u posjed Vrbasa“. Hrvatska misao 5 (2008): 76-93.
Klaić, Nada. Srednjovjekovna Bosna: Politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe (1377.g.). Zagreb: Eminex, 1994.
Klaić, Vjekoslav. Poviest Bosne do propasti kraljevstva. Zagreb: Dionička tiskara, 1882.
Lovrenović, Dubravko. Na klizištu povijesti (sveta kruna ugarska i sveta kruna bosanska) 1387-1463. Zagreb-Sarajevo: Synopsis, 2006.
Mandić, Dominik. Bosna i Hercegovina: povjesno-kritička istraživanja, I. Chicago-Rim: Zajednica izdanja Ranjeni Labud, 1978.
Мргић-Радојчић, Јелена. Доњи Краји: Крајина средњовековне Босне. Београд: Филозофски факултет у Београду, 2002.
Nakaš, Lejla, Drago Župarić, Ana Lalić, Dženan Dautović, Esad Kurtović. Codex diplomaticus regni Bosnae: povelje i pisma stare bosanske države. Sarajevo: Mladinska knjiga, 2018.
Šidak, Jaroslav. Studije o „Crkvi bosanskoj i bogumilstvu“. Zagreb: Sveučilišna naknada Liber, 1975.
Thalloczy, Lajos. „Istraživanje o postanku bosanske banovine sa naročitim obzirom na povelje kormendskog arhiva“. Glasnik Zemaljskog Muzeja XVIII (1906): 401-444.
Truhelka, Ćiro. Studije o podrijetlu: Etnološka razmatranja iz Bosne i Hercegovine. Zagreb: Matica Hrvatska, 1941.
SR 
EN