Amina Abaspahić
History department
Faculty of Philosophy, University of Sarajevo
amina.abaspahic@gmail.com
Original scientific paper
DOI: 10.5281/zenodo.4926084
received: 30.11.2020.
accepted: 25.12.2020.
Abstract: In the second half of the 13th century, the history of Bosnia is still shrouded in the veil of secrecy. There are not many sources that tell about it. Many historians consider this period of medieval Bosnian state to be the saddest because, in their opinion, Bosnia lost its independence, which, as they claim, it regained only with the arrival of the Kotromanić dynasty. In this paper, we will try to systematically and meticulously deal with the reign of Ban Prijezda, the first mention of him in 1233 in the letter of Pope Gregory IX, and then the period of his reign, i.e., the period after the death of Ban Matej Ninoslav. We will also touch on the succession of Ban Prijezda, i.e., events that occurred immediately after 1287 and his last mention in historical records.
Keywords: Ban Matej Ninoslav, Ban Prijezda, medieval Bosnia, Hungary, Gregory IX, Bela IV.
References:
Ančić, Mladen. Putanja klatna: Ugarsko-hrvatsko kraljevstvo i Bosna u XIV. stoljeću. Zadar-Mostar: Zavod za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru, 1997.
Anđelić, Pavao. Studije o teritorijalno poliitčkoj organizaciji srednjovjekovne Bosne, Sarajevo: Svjetlost, 1982.
Babić, Anto. Iz istorije srednjovjekovne Bosne, Sarajevo: Svjetlost, 1972.
Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae, V. Diplomata annorum 1256-1272. continens. Priredio Tadija Smičiklas. Zagrabiae: Ex officina societatis typographicae, 1907.
Ћирковић, Сима. Историја средњовековне босанске државе, Београд, 1964.
Ћоровић, Владимир. Хисторија Босне. Београд: Српска краљевска академија, 1940.
Динић, Михајло. Државни сабор средњовековне Босне. Београд: Српска академија наука,
1955.
Grupa autora. Povijest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do godine 1463, I. Sarajevo: Hrvatsko kulturno društvo Napredak, 1942.
Исаиловић, Невен. „Повеља бана Пријезде I којом додељује жупу Земуник својој ћерки и зету, сину бана Стјепана III Бабонића“. Грађа о прошлости Босне 5 (2012): 9-25.
Karbić, Damir. „Šubići Bribirski do gubitka nasljedne banske časti (1322.)“. Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 22 (2004): 1-26.
Kerkez, Hrvoje. „Između dva kralja: plemićki rod Babonića u vrijeme promjene na ugarsko-hrvatskom prestolju, od 1290. do 1309. godine“. Hrvatska misao 4 (2007): 61-87.
Kerkez, Hrvoje. „Hinc transit fluvium Vrbaz: Kada i kako je slavonski plemićki rod Babonića došao u posjed Vrbasa“. Hrvatska misao 5 (2008): 76-93.
Klaić, Nada. Srednjovjekovna Bosna: Politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe (1377.g.). Zagreb: Eminex, 1994.
Klaić, Vjekoslav. Poviest Bosne do propasti kraljevstva. Zagreb: Dionička tiskara, 1882.
Lovrenović, Dubravko. Na klizištu povijesti (sveta kruna ugarska i sveta kruna bosanska) 1387-1463. Zagreb-Sarajevo: Synopsis, 2006.
Mandić, Dominik. Bosna i Hercegovina: povjesno-kritička istraživanja, I. Chicago-Rim: Zajednica izdanja Ranjeni Labud, 1978.
Мргић-Радојчић, Јелена. Доњи Краји: Крајина средњовековне Босне. Београд: Филозофски факултет у Београду, 2002.
Nakaš, Lejla, Drago Župarić, Ana Lalić, Dženan Dautović, Esad Kurtović. Codex diplomaticus regni Bosnae: povelje i pisma stare bosanske države. Sarajevo: Mladinska knjiga, 2018.
Šidak, Jaroslav. Studije o „Crkvi bosanskoj i bogumilstvu“. Zagreb: Sveučilišna naknada Liber, 1975.
Thalloczy, Lajos. „Istraživanje o postanku bosanske banovine sa naročitim obzirom na povelje kormendskog arhiva“. Glasnik Zemaljskog Muzeja XVIII (1906): 401-444.
Truhelka, Ćiro. Studije o podrijetlu: Etnološka razmatranja iz Bosne i Hercegovine. Zagreb: Matica Hrvatska, 1941.
EN 
SR