Povijesni pregled promena u etničkoj strukturi stanovništva Boke Kotorske

Karlo Mak
Филозофски факултет
Sveučilište u Zagrebu
karlomak24@gmail.com
Оригинални научни рад
DOI: 10.5281/zenodo.3235288

ПРЕУЗМИ ЦЕО ДОКУМЕНТ

Apstrakt: Etnički sastav stanovništva Boke kotorske moguće je pouzdanije pratiti tek od 1948. godine. Naime, prijašnjim popisima nisu se prikupljali podaci o narodnosti, tj. nacionalnoj pripadnosti. Sve što se za ranije razdoblje može razmatrati jest udio pojedine vjeroispovijesti u ukupnom broju stanovnika ili sastav stanovništva na temelju jezične odrednice. Ispravnim se čini pretpostavka da je starosjedilačko stanovništvo Boke, barem od 15. stoljeća, bilo katoličko. Osmanlijskim osvajanjima sve je više prisutno pravoslavlje, napose u geografskom zaleđu zaljeva. Pritom se mogu detektirati tri bitne opreke u odnosu katoličanstva i pravoslavlja: mletački (jugoistok) naspram osmanlijskom (sjeverozapad) teritoriju, prostor priobalja i zaleđa te odnos urbanog i ruralnog. Kontinuiran rast broja pravoslavnih, uglavnom zahvaljujući migracijama, vrlo rano je doveo do njihove apsolutne većine u zaleđu, a početkom 20. stoljeća i u priobalnim bokeljskim gradovima. Od 1948. do 1991. godine, većinsko stanovništvo Boke kotorske bili su Crnogorci. Broj Srba podložan je najizrazitijim fluktuacijama, udio Hrvata kontinuirano se smanjuje, dok se na brojnost Jugoslavena direktno odražavaju jugoslavenske svakodnevne prilike. Uslijed raspada zajedničke države, jugoslavenska je nacija izgubila najveći udio svog nacionalnog korpusa. Istovremeno, Jugoslaveni doživljavaju identitetsko nasilje kakvo nijedan Crnogorac, Hrvat ili Srbin u Jugoslaviji nisu doživjeli. Stoga, izrazito raste broj nacionalno neopredijeljenog stanovništva. U njima valja tražiti prijašnje Jugoslavene čija nacija, čini se, nakon uspostave nacionalističkih režima 1990-ih godina, gubi pravo na postojanje. Konačno, etnički sastav Boke kotorske bio je podložan velikim fluktuacijama uslijed promjena upravne vlasti, migracija, ratova itd. Posljedično, danas je Zaljev etnički izrazito heterogen prostor i to ne samo zaljev u cjelini, već i svaka njegova općina ponaosob.

Ključne reči: Boka kotorska, stanovništvo, Srbi, Crnogorci, Hrvati, Jugoslaveni

Библиографија:

Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011. godine: Podaci na nivou opština: Stanovništvo prema nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti i vjeroispovjesti po opštinama, http://www.monstat.org (5.4.2018.).

P. Butorac, Boka kotorska, u: Crna Gora i Crnogorci u Novoj Evropi, ur. Branislav Kovačević i Marijan Miljić, Novinsko javno preduzeće „Pobjeda“, Podgorica 2005.

I. Crkvenčić, A. Schaller, Boka kotorska: društveno-političke promjene i razvoj etničkog sastava do 1918. godine, Hrvatski geografski glasnik 67/2 (2005), 107–122.

I. Crkvenčić, A. Schaller,Boka kotorska: Etnički sastav u razdoblju austrijske uprave (1814–1918. g.), Hrvatski geografski glasnik 68 (2006), 51–72.

I. Crkvenčić, A. Schaller, Promjena etničkog sastava Boke kotorske (1910–2003. g.) s posebnim osvrtom na veliko smanjenje broja Hrvata, Hrvatski geografski glasnik 69 (2007), 69–100.

L. Čoralić, L, Iz prošlosti Boke: odabrane teme, Meridijani, Samobor 2007.

Hrvati Boke Kotorske, ur. S. Obad, Sveučilište u Zadru, Zadar 2003.

T. Jakovina, Soll ich wirklich hier bleiben? Boka kotorska vor dem Krieg 1991: Erinnerungen eines kroatischen Marinesoldaten, u: Europa Neu Denken Band III: Die andere(n) Seite(n) des Meeres, Ilse Fischer, Johannes Hahn, Verlag Anton Pustet, Salzburg 2016, 117–127.

D. Jović,Rat i mit. Politika identiteta u suvremenoj Hrvatskoj, Fraktura, Zaprešić 2017.

D. Magaš, Geografija Hrvatske, Sveučilište u Zadru, Zadar 2013.

D. Markovina, Jugoslavenstvo poslije svega, MostArt, Zemun 2015.

Etnološke odlike Crne Gore: identitet Crnogoraca i drugih etničkih zajednica u Crnoj Gori, ur. P. Vlahović, Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, Podgorica 2013.

M. Pasinović, Hrvati u Crnoj Gori s posebnim osvrtom na Boku kotorsku i drugu polovicu XX. stoljeća, Adamić/Hrvatsko građansko društvo Crne Gore, Rijeka/Kotor 2005.

P. Radusinović, Stanovništvo Crne Gore do 1945. godine: opšta istorijsko-geografska i demografska razmatranja, Srpska akademija nauka i umetnosti, Beograd 1978.

Das Osmanische Reich und die Habsburgermonarchie, ur. M. Kurz, Institut für Österreichische Geschichtsforschung, Wien 2004.