Sara Iglić
Филозофски факултет
Sveučilište u Zagrebu
sara.iglic@gmail.com
Прегледни научни рад
DOI: 10.5281/zenodo.3235279
Apstrakt: Salona je glavni grad provincije Dalmacije. Smještena je na pogodnom području, na raskrižju prometnica. U rimsko doba većina putova na jadranskoj obali vodi u Salonu ili iz nje. Salona se, zbog svog položaja, dosta rano susreće s različitim kultovima sa šireg mediteranskog prostora, iako je većina utjecaja usmjerena s tla Italije, što nije začuđujuće kako zbog blizine, tako i zbog regionalne važnosti. U radu će se ponuditi pregled tragova štovanja različitih rimskih božanstava što uključuje arhitektonske ostatke, potom skulpture i reljefe s prikazima božanstava te epigrafske spomenike. Navedeni pregled obuhvaća svjedočanstva o najraširenijim kultovima.
Ključne riječi: religija, Salona, provincija Dalmacija, svetišta, epigrafski spomenici
Библиографија:
S. Bekavac, Silvan u Saloni, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 104 (2011), 151–166.
S. Bekavac, Uloga metroačkih kognacija u Saloni, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 106 (2013), 187–203.
N. Cambi, Antika, Naklada Ljevak, Zagreb 2002.
N. Cambi, Nova svjedočanstva solarnih i mističkih kultova u Dalmaciji, Tusculum 10 (2017), 23–36.
D. Džino, The cult of Silvanus: rethinking provincial identites in Dalmatia, Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu 45 (2012), 261–279.
M. Glavičić, Kult Libera u antičkoj Seniji, Senjski zbornik 29 (2002), 5–28.
I. Jadrić, Liberov kult u rimskoj provinciji Dalmaciji, (magistarski rad, Sveučilište u Zadru, 2007).
J. Jeličić-Radonić, Reljefi s prikazom Heraklovih djela u crkvi sv. Kaja u Solinu, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 39/1 (2005), 31–47.
J. Jeličić-Radonić, Avrelia Prisca, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 41/1 (2008), 5–25.
J. Jeličić-Radonić, A. Sedlar, Topografija antičke Salone (I) – Salonitanska Urbs vetus, Tusculum 2 (2009), 7–32.
J. Jeličić-Radonić, Hram Dioklecijanova doba kod Porta Andetria u Saloni, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 42/1 (2011), 5–28.
D. Maršić, Tri Silvanova žrtvenika iz Salone, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru 23 (1998), 45–69.
I. Matijević, A. Kurilić, Dva neobjavljena žrtvenika iz Salone, Opuscula Archaeologica 35/1 (2011), 133–165.
I. Matijević, Nova potvrda Liberova kulta iz Salone, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 105 (2012), 33–39.
I. Matijević, Štovanje božanstava među vojnicima u Saloni tijekom principata,
Tusculum 8 (2015), 25–38.
J. Medini, „Salonitanski arhigalat“, u Antička Salona, Književni krug, Split 1991, 305–319.
Ž. Miletić, Mitraizam u rimskoj provinciji Dalmaciji (doktorska disertacija, Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet u Zadru, 1996).
Ž. Miletić, Mithras Sol, Archaeologia Adriatica 1/1 (2007), 129–143.
A. Nikolska, The sea voyage of Magna Mater to Rome, Histria Antiqua 21 (2012), 365–371.
A. Nikolska, I.Vilogorac Brčić, Velika Majka Bogova na spomenicima iz Hrvatske,
Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 46 (2014), 103–128.
D. Rendić-Miočević, „Silvan i njegova kultna zajednica u mitologiji Ilira“, u: Iliri i antički svijet, Književni krug, Split 1989, 461–506.
M. Sanader, O kultu Herkula u Hrvatskoj, Opuscula Archaeologica 18 (1995), 87–114.
SR 
EN